Kognitivno-bihevioralna
terapija (KBT) i Mindfulness
Dva pristupa koja se međusobno nadopunjuju
U individualnom savjetovanju koristim principe kognitivno-bihevioralnog pristupa (KBT) i mindfulness jer vjerujem da njihova kombinacija pomaže razviti nove obrasce razmišljanja i ponašanja te ih lakše primijeniti u svakodnevnom životu.
KBT pomaže razumjeti obrasce razmišljanja, emocija i ponašanja koji održavaju problem, dok mindfulness razvija sposobnost da primijetimo što se događa u nama upravo u trenutku kada se događa. Zajedno čine pristup koji nije usmjeren samo na razumijevanje problema, nego i na njegovu stvarnu promjenu u svakodnevnom životu.
Što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)?
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan je od najistraženijih i najčešće korištenih psihoterapijskih pristupa u suvremenoj psihologiji. Njegova učinkovitost potvrđena je velikim brojem znanstvenih istraživanja zbog čega se preporučuje kao jedan od prvih izbora u radu s anksioznim poremećajima, depresijom i brojnim drugim psihološkim poteškoćama.
Temelji se na razumijevanju povezanosti između misli, emocija i ponašanja – odnosno na tome da način na koji tumačimo situacije izravno utječe na to kako se osjećamo i kako reagiramo.
U praksi to znači da često ne reagiramo samo na ono što se događa, nego na način na koji to interpretiramo.
KBT pristup pomaže da te obrasce prepoznate, razumijete i postupno mijenjate – kroz konkretan rad na stvarnim situacijama iz vaše svakodnevice.
Za razliku od pristupa koji ostaju na razini uvida, KBT je usmjeren na promjenu: kako drugačije razmišljati, ali još važnije – kako drugačije reagirati u trenucima kada vam je najteže.
Kod kojih tema KBT može pomoći?
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) prema brojnim se znanstvenim istraživanjima pokazala učinkovitom u radu s različitim psihološkim poteškoćama, a posebno kod:
anksioznosti i kronične brige (“što ako” razmišljanja)
paničnih napada i osjećaja preplavljenosti
depresivnog raspoloženja i gubitka motivacije
izražene samokritičnosti i osjećaja da niste dovoljno dobri
perfekcionizma i stalnog unutarnjeg pritiska
problema u donošenju odluka i stalnog preispitivanja
stresa i iscrpljenosti (burnout)
poteškoća u regulaciji emocija i impulzivnih reakcija
poteškoća s postavljanjem granica i pretjeranog ugađanja drugima
Što je mindfulness?
Mindfulness je sposobnost da svjesno usmjerite pažnju na ono što se događa u ovom trenutku – bez automatskog reagiranja i bez prosuđivanja.
U praksi to znači da možete primijetiti svoje misli, emocije i tjelesne reakcije dok se događaju, umjesto da vas odmah „povuku“.
To postaje posebno važno u trenucima stresa, pritiska ili preplavljenosti, kada inače reagiramo impulzivno ili po navici.
Razvijanjem mindfulnessa postupno stvarate prostor između podražaja i reakcije. U tom prostoru nastaje mogućnost izbora – kako želite reagirati, umjesto da reagirate po starim obrascima.
Upravo taj kapacitet često nedostaje u situacijama kada „znate kako biste trebali reagirati“, ali to u stvarnosti ne uspijevate primijeniti.
Mindfulness nije pokušaj da zaustavite misli, ispraznite um ili budete stalno smireni. Cilj nije ukloniti neugodne emocije, nego razviti sposobnost da ih primijetite i na njih odgovorite svjesnije, umjesto automatski.
Kada i za što se mindfulness koristi?
Mindfulness se koristi kao praktičan alat za razvoj svjesnije pažnje i drugačijeg odnosa prema stresu, emocijama i automatskim reakcijama. U praksi se najčešće primjenjuje kod:
povišene razine stresa i kronične napetosti
anksioznosti i stalne mentalne aktivnosti (overthinkinga)
poteškoća u regulaciji emocija
impulzivnih reakcija nakon kojih dolazi do preispitivanja
osjećaja preplavljenosti i gubitka unutarnjeg prostora
rada na obrascima ponašanja koji se ponavljaju, iako ih osoba želi promijeniti
Zašto kombiniram KBT i mindfulness?
KBT i mindfulness imaju različite, ali međusobno vrlo komplementarne uloge.
KBT pomaže razumjeti što održava problem i razviti nove načine razmišljanja i ponašanja.
Mindfulness razvija sposobnost da u ključnom trenutku primijetimo što se događa u nama, zastanemo i svjesnije odgovorimo na situaciju.
Upravo zato ih u svom radu ne promatram odvojeno. Mindfulness ne koristim kao izdvojenu tehniku, nego ga, ovisno o vašim potrebama i temama na kojima radimo, integriram u individualno savjetovanje temeljeno na principima kognitivno-bihevioralnog (KBT) pristupa.
U situacijama stresa, anksioznosti ili preplavljenosti mindfulness omogućuje da se iskustvo najprije primijeti i regulira na razini tijela i pažnje, prije nego što se ulazi u kognitivni rad. Jedan pristup tako pomaže razumjeti promjenu, a drugi omogućuje da tu promjenu primijenimo onda kada je najpotrebnija – u svakodnevnim situacijama.
U radu koristim vođene mindfulness vježbe usmjerene na pažnju, tijelo i disanje te kratke praktične vježbe koje možete primjenjivati i izvan susreta. Naglasak je na tome da mindfulness postupno postane dio vaše svakodnevice, a ne ostane samo nešto što radimo tijekom susreta.
Što možete očekivati?
Kroz ovakav način rada postupno razvijate:
bolje razumijevanje vlastitih obrazaca razmišljanja i ponašanja
sposobnost da prepoznate i zaustavite automatske reakcije
veću regulaciju emocija
više unutarnjeg mira i psihološke otpornosti
veću sigurnost u donošenju odluka
održive promjene koje možete primijeniti u svakodnevnom životu
